U posljednje vrijeme su se ponovno aktualizirale prijevare u promidžbi. Radi se o već poznatoj praksi, koja se u zadnje vrijeme pojavila na zadarskom području, s kojeg razloga je potrebno upozoriti obrtnike, kao i ostale pravne subjekte.

Radi se o slanju besplatnih promidžbenih materijala kojima se nudi oglašavanje proizvoda i usluga u inozemnim publikacijama. Navodimo neka od imena tvrtki koja se bave takvom vrstom promidžbe, poput European City Guide, Eucodata s.a. i Intercable Verlag. U samim promidžbenim materijalima traži se potipisivanje izjave o suglasnosti za oglašavanje, koja uključuje i prihvaćanje njihovih uvjeta. Uvjeti su obično napisani malim slovima ili na poleđini, pri čemu se na njih obraća puno manje pažnje. Promidžbeni materijal nudi ugovor za oglašavanje, te potpisnici najčešće očekuju da će im naknadno biti poslan tekst ugovora. Međutim, promidžbeni materijal je osmišljen kao ponuda. Potpisivanjem suglasnosti prihvaća se ponuda, te je potrebno biti svjestan da je time zapravo zaključen ugovor pod ponuđenim uvjetima. Nakon slanja potpisane suglasnosti počinju stizati računi za naplatu usluge objave, a zatim i opomene pod prijetnjom utuženja.

Potrebno je biti  izuzetno oprezan, pažljivo proučiti sve detalje onoga što se potpisuje i uvjete koje se prihvaća, jer se tako najlakše sprečava nastanak neželjenih posljedica. Kad se ugovor jednom zaključi puno je teže osloboditi se obveza koje on nameće. Preporuka je da se podnese prijava Državnom inspektoratu i zatraži pomoć udruga za zaštitu potrošača. Krajnja mogućnost je sudski spor u kojem treba dokazati prijevarno ponašanje ponuditelja, što je otežano zbog najčešćeg definiranja nadležnosti stranog suda, prema sjedištu ponuditelja.

Dosadašnje iskustvo prevarenih poduzetnika koji su se javljali Hrvatskoj obrtničkoj komori i Hrvatskoj gospodarskoj komori pokazuje kako su strane tvrtke koje se bave takvom vrstom poslovanja u većini slučajeva svjesne da se radi o pravno nedopuštenim radnjama, te u pravilu ne utužuju svoja potraživanja. Razlozi za takvo ponašanje leže u činjenici da bi pokretanjem spora morale dokazati osnovanost svoje tražbine, čime bi se izložile troškovima dokazivanja.